Oznaka nacionalizam

Pogled izbliza: Hrvatska, država s ogromnim identitetskim problemom

Dan državnosti Republike Hrvatske nije niti datum kad je Hrvatski sabor odlučio da se Hrvatska izdvaja iz Jugoslavije, niti kad je ta odluka stupila na snagu, niti kad je ZAVNOH još 1943. odlučio da Hrvatska ima pravo na obnovu svoje državnosti, niti kad su oslobođena područja koja je Pavelić poklonio Italiji. Dan državnosti Republike Hrvatske je datum kad je ozvaničena prva izborna pobjeda HDZ-a. U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj kao dijelu Jugoslavije. Čitavih 13 mjeseci prije nego što je Stjepan Mesić, tada HDZ-ovac, postao predsjednikom Predsjedništva SFRJ. To je Hrvatska, država čiji su građani žrtve nacionalističkog povijesnog revizionizma.

Dino Mustafić: “Mrzim, dakle jesam”

“Mrzim, dakle jesam” ima tržišnu i političku vrijednost, jedina je konstanta političkog djelovanja u BiH više od tri decenije. Tolika preplavljenost mržnjom u javnome prostoru znači da ne znamo što s vlastitom slobodom. To znači da ne cijenimo slobodu koja afirmiše razumni govor i razumno djelovanje, uz stalnu svijest da istu takvu slobodu i odgovornost ima i svako drugi ko živi uz nas.

Geni kameni: Thompson i Baja Mali Knindža

Dok je Marko Perković Thompson već nedeljama glavna tema medija u Hrvatskoj, nova pesma njegovog srpskog ekvivalenta Baje Malog Knindže nije pronašla plodno tlo u Srbiji. Obojica su rođena u oktobru 1966. u dinarskom kraju i obojica privlače krajnje desnu publiku.

Nacionalizam je izgrađen na laži

Neko je jednom rekao da je nacionalizam najkontradiktornija politička ideja. Iako on može voditi pravo u gasne komore, može vas i osloboditi ugnjetačkih imperijalnih sila. Na svakog Franka ili Modija dolazi neki Džordž Vašington ili Mahatma Gandi. Nacionalizam može spasiti kulture i jezike kojima preti izumiranje, ali nas isto tako može navesti da umislimo da smo bolji od svih ostalih. Kao najuspešniji revolucionarni pokret modernog doba, nacionalizam je omogućio zanemarenim narodima da stupe na svetsku scenu, ali je istovremeno bio i jedan oblik duhovne introvertnosti koji ih je zaključao u njihovu sopstvenu psihu.

Tomislav Marković: Zločini koje Srbija ne vidi

Sve su to nepoznanice za većinsku Srbiju, a ima ih još na hiljade i hiljade sličnih, podjednako čudovišnih, jezivih i monstruoznih. Srpsku javnost zgražava nekoliko surovih mafijaških ubistava, ali je zato uopšte ne potresa na desetine hiljada ratnih zločina, ubistava nedužnih ljudi počinjenih upravo u ime Srbije, srpstva, srpskog naroda i famoznog nacionalnog interesa. Već decenijama većina jednostavno odbija da zna bilo šta o nebrojenim zločinima koje su počinile srpske snage na području bivše Jugoslavije. Što bi rekao jedan manje poznati pesnik: “Ništa nije bilo / ništa se desilo / desilo se ništa / savest nam je čista”.

Betoniranje banjalučkog multikulturalizma

Tako se Banja Luka suočava sa tri problema, slično kao i drugi gradovi u BiH. Suočava sa sa urbicidom, suočava se sa ekocidom i suočava se sa etnocidom. Ova tri problema nalaze se u jednom skupu – brisanje antinacionalističke istorije zasnovane na tekovinama socijalističke istorije i izgradnje.

Nacionalist je primitivna i nezrela osoba

Patriotizam je – usprkos tome što „lijepo zvuči“ na prvi pogled – ipak jedna bitno egocentrična pozicija. Zašto? Upravo zato što već u njegovu pojmu (bitnom određenju!) leži nepoštovanje čovjeka kao čovjeka, pa se poput nacionalizma svodi na puku biologijsku (da ne kažemo „zoologijsku“!) osnovu i bitnu orijentaciju.

Tuđmanova vila korijen zla

Tri desetljeća pod plaštom patriotizma politički podobnici kriminalnim radnjama glumeći privatizaciju preuzimaju imovinu stvorenu u socijalističkom vremenu. Svjedoci smo 30-godišnjeg cijeđenja Hrvatske, otimanja koje je nezabilježeno u cijeloj našoj povijesti. U tome su bili temeljitiji i bezobzirniji od bilo kojeg okupatora.

Dinko Gruhonjić: Pakao je na Zemlji, a u ovim našim krajevima ime mu je Vučićeva Srbija

Dinko Gruhonjić je profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, programski je direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i bivši predsednik ovog udruženja (2004-2016), jedan od urednika portala VOICE i Autonomija, novinar Bete. Novinarstvom se bavi više od četvrt stoleća, boreći se za antifašističke i antinacionalističke vrednosti, zbog čega je nebrojeno puta dobijao pretnje. Sa Dinkom Gruhonjićem razgovaramo o gorućim problemima u Srbiji i regionu, od kojih mnogi traju najmanje 35 godina