Postoji trenutak kada riječ teži više od metka. Kada izgovorena misao, napisana rečenica, ili odigrana predstava postanu važniji od hiljadu proglasa. U tom trenutku, zaboraviti suštinu slobode znači izdati ono za šta si se borio.
The Uyghurs are among those peoples whose history has been marked by a continuous struggle for identity and survival. Yet, their current socio-political position undoubtedly surpasses all previous challenges they have faced. Over the past decade, millions of Uyghurs have found themselves trapped in a police state and internment camps—designed, maintained, and ultimately denied by the very force that created them. As is so often the case.
Prof. dr. Elvis Fejzić redovni je profesor i prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Član je Odbora za političke nauke Odjeljenja društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH). Njegov primarni znanstveni i istraživački interes vezan je za političku teoriju, historiju političke misli, teorije vlasti i globalizacije, modele države i demokratije, institucionalnu i vaninstitucionalnu politiku, političke ideologije i modele upravljanja državom. Razgovarali smo o globalnim i regionalnim političkim aktualnostima, ljevici, akademskoj zajednici, obrazovanju, izbornom zakonodavstvu i ZAVNOBiH-u.
Tokom opsade poginulo je 14.011 ljudskih bića, od čega 7.808 u prvoj ratnoj godini, 3.392 u narednoj, a među ubijenima bilo je 1.601 dete. Lakše i teže je ranjeno oko 50.000 ljudi. Fašisti su na Sarajevo ispalili oko 64.490 granata, u proseku 329 dnevno; rekord su postavili 22. jula 1993. godine – 3.777 ispaljenih granata. Tako kaže statistika smrti i razaranja, to je bio učinak razularenog srpskog nacionalizma i njegovih ubilačkih falangi koje su predvodili Radovan Karadžić i Ratko Mladić. A iza njih je stajao vrhovni vožd vaskolikog srpstva Slobodan Milošević.
Optimisti, naravno, vjeruju da živimo u divnoj demokraciji, da je rat ovdje odavno završen, da se diktature događaju negdje drugdje i nekim drugim narodima, jer mi smo Evropa, uljuđena i spremna svim snagama onemogućiti svaki oblik terora u bliskim državama. I zato je skepticima lakše. Jer nas ništa ne može iznenaditi. Još ako smo sami, a jesmo, prošli tolike hajke i smiješne, ali opasne optužbe za terorizam i ruenje ustavnog poretka, onda nas istovjetne optužbe i progoni kojima su u Vučićevoj Srbiji izloženi studenti, profesori… nikako ne mogu čuditi.
44° 10′ 42", 16° 23′ 19"
Decenijama vlasti u BiH ignorišu nelagalnu sjeću šuma i milionsku sistemsku pljačku prirodnih resursa. Stanje anarhije očigledno je u Hercegovačko-neretvanskom kanton jer Zakon o šumama ne postoji, a šumsko bogatstvo postalo je privatni bankomat za pojedince bliske političkim centrima moći. I dok na području ovog kantona egzistiraju tri šumska gazdinstva, šume nestaju – bez nadzora, bez kazni i bez plana za budućnost.
Sinoć, dok nas je Kipar stiskao, oko 15. minute prvog poluvremena, kamera je uhvatila Edina Džeku s gipsom na ruci, sa slomljenim nosom i modricama ispod očiju kao da je noć prije boksao protiv Mikea Tysona. Stajao je i bodrio svoju vojsku kao gladijator, neko ko je već više od 20 godina u areni i u kojem Plišek nije vidio smotanog dječaka s Grbavice, „kloca“, nego nebrušeni talent koji će jednog dana predvoditi svoju vojsku. Ovo je priča o našem Gladijatoru.
Nerzuk Ćurak: U subotu, 15.03.2025. Emir Sulejmanović je u utakmici njegove Zaragoze sa moćnom Unikajom, pružio briljantnu partiju. U pobjedi 84:69, nad Đedovićevom ekipom, jednom od najboljih u španjolskoj ligi, a što je potvrdila i nedavnim demoliranjem slavnog Reala u finalu Kupa Kralja, Emir je za nešto više od dvadeset osam minuta igre ubacio 18 poena, dodao 10 skokova i dvije asistencije, što ga je uz indeks korisnosti 29, učinilo najboljim igračem utakmice.
Eventualne srpske žrtve u potencijalnom ratu ionako se ne računaju, jer je jedna od osnivačica Republike Srpske Biljana Plavšić još onomad postavila matematički aksiom koji kaže – nije šteta da nastrada i šest miliona Srba, samo da bi ostali mogli da žive slobodno. Čak i da svi Srbi nestanu, nije velika šteta, pod uslovom da Milorad Dodik preživi, jer je on najvrednije što imamo, uprkos zlim jezicima koji ga opanjkavaju pokušavajući da mu spuste cenu.
U saradnji sa Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu organizovali smo predavanje i razgovor sa poznatim hrvatskim novinarom Aleksandrom Stankovićem.
To je političar koji ne zna ništa drugo da radi doli da ponižava, zlostavlja, uništava, otima, razara, prisiljava, maltretira, izaziva zlu krv, pravi raskole i sukobe, kako u Srbiji tako i u susedstvu. Njemu je mir duboko stran, a agresija jedini oblik komunikacije sa svetom. Zato je Vučić najveće zlo za Srbiju i region. Dok je on na vlasti, nema stabilnosti na Balkanu.
