Kategorija Preporučujemo

Nedjelja kada je kapitulirala policija

Njihov posao nije bio da zbog devet huligana zabrane dolazak na utakmicu hiljadu i po ljudi, koji su kupili ulaznicu i s nestrpljenjem odvojili svoj dan za odlazak na najvažniju utakmicu sezone. Njihov je posao bio da tim ljudima omoguće dolazak na Grbavicu i osiguraju da oni ne budu nikakva opasnost drugima na stadionu, kao i da sami ne budu izloženi nikakvoj opasnosti. Šta god mi mislili o navijačima i navijačkim skupinama, odbijanje je MUP-a KS da se upusti u ovaj izazov – kapitulacija.

Mile Stojić: Ja sam pjesmu ”Hatidža” prepisao od nje

''Nisam pisao mnogo, ali vjerujem da sam pisao dobro, a volio bih da sam pisao još manje, a još bolje '', rekao je jednom moj zemljak Mak Dizdar, a o njemu, o Homeru i Vergiliju koji su uticali više na njega nego narodna poezija, zavičaju od kojeg bi se čovjek morao prvo izliječiti, da bi mu se mogao vratiti, te o novinama i velikim redakcijama za koje radio kao novinar i urednik, o kojima bi mogao napisati ''knjigu mrtvih'', o današnjem brbljanju koje je zamijenilo novinarstvo, o srebreničkoj heroini, rahmetli Hatidži Mehmedović kojoj je posvetio pjesmu, govori Mile Stojić, akademik, veliki novinarski pisac i pjesnik. Čovjek čiji je zavičaj – jezik.

Od živih buktinja Milana Lukića do spaljivanja Andreja Nikolaidisa

Nije Andrej Nikolaidis slučajno izabran za obred spaljivanja u kojem su piromani učestvovali obučeni u bele odore Kju-Kluks-Klana, sa glavama prekrivenim kukuljicama. Nikolaidis se našao na meti palitelja zato što već decenijama dosledno kritikuje upravo ideologiju i politiku velikosrpstva, koje baštine i lažne karnevaldžije i predstavnici vlasti iz Demokrata i bivšeg Demokratskog fronta u Herceg Novom.

Vesna Rajnović: Sud u Banja Luci dozvolio da se govori istina – RS je genocidna tvorevina!

To što je Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. RS legalizirana u svrhu okončanja ratnih sukoba, ništa ne mijenja na stvari. Cijeli vojni i politički vrh ovog entiteta pravomoćno je osuđen za genocid, od Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić, Radislava Krstića, Drage Nikolića, Zdravka Tolimira, Ljubiše Beare, Milorada Trbića, Radomira Vukovića i Vujadina Popovića pa sve do niže rangiranih provoditelja odluke o genocidu.

Jasenovac ili volja za zaboravom

Na popisu žrtava logora Jasenovac je nešto više od 83 tisuće imena. U Jugoslaviji je kanonizirana brojka od 600-700 tisuća žrtava, a Vlada RH komemoraciju odradi protokolarno. U Republici Srpskoj govori se o 803 tisuće žrtava, dok Bošnjacima taj logor nije bitan, pa je umjesto točke pomirenja Jasenovac mjesto koje dijeli

Asim Mujkić: ZAVNOBiH Prvoga marta, ili bilo kog drugog

„Vrijeme da malo razmislimo da li smo kao društvo spremni napraviti iskorak van ZAVNOBiH-a, da li smo spremni sebi priznati da pored toga što smo Srbi, Hrvati, Bošnjaci, da smo po svom nacionalnom opredjeljenju, ne etničkom, ipak Bosanci ili Hercegovci, da li smo spremni raditi nešto što je davno urađeno u evropskim državama, da li smo spremni graditi naciju“.

Blues for Allah

Čini se da ovi "moderniji" koji su vidjeli nešto svijeta, poput Hadžidedića, samo utvrđuju pazar onih "pravovjernih" tako što pakuju u celofan gotovo iste ideje o sveopštoj antimuslimanskoj zavjeri i prodaju je u novom svjetlu kao savremenu inačicu. Zahiragić u farmerkama.

Dunja Hrnjičić: Skinite teret sa sebe i recite ko mi je ubio muža

Dvadeset i jednu godinu Dunja Hrnjičić čeka informaciju nadležnih službi o motivima, nalogodavcima i egzekutorima postavljanja eksplozivne naprave od koje je preminuo njen suprug Smail, a teško ranjen sin. Nadležno tužilaštvo HNK-a kantona u više je navrata ovaj predmet pokušalo arhivirati kao još jedan u nizu nerasvijetljenih ubistava u Mostaru nakon završetka rata. Kako bi se slučaj ubistva Smaila Hrnjičića nakon dvije decenije rasvijetlio, njegova supruga Dunja napisala je apel ljudima koji imaju bilo kakva saznanja o ovom događaju da ista prijave nadležnim.

Elvedin Nezirović: Valentin Ćorić jedino može biti ratni zločinac, druga mogućnost ne postoji

U izjavi za medije, poslije promocije knjige „In vino libertas“, održane u petak, u Hrvatskom domu Herceg-Stjepan Kosača, Valentin Ćorić je, između ostalog, izgovorio rečenicu koja je, koliko sam mogao da primijetim, u ovdašnjoj javnosti – o onoj u Hrvatskoj izlišno je i govoriti – prošla uglavnom ispod radara. „Ljude razumijem. Oni su prošli to što su prošli. Svi smo mi žrtve rata“, rekao je Ćorić.