Foto: BN/Arhiv
Političari sa područja Republike Srpske i Srbije među najglasnijim su javnim ličnostima koje negiraju genocid u Srebrenici. Aktivno poricanje genocida, relativizacija, podrška počiniteljima i priznavanje zločina ali ne i genocida samo su neki od primjera kojim pojedini političari pokušavaju zamijeniti teze o dešavanjima tokom rata u BiH.
Piše: Elmedina Šabanović
U prvom izvještaju Memorijalnog centra u Srebrenici 2021. godine, koji je analizirao period od maja 2020. do maja 2021. godine zabilježena su ukupna 234 čina negiranja genocida u javnom prostoru. Najviše ih je dolazilo s područja Srbije (142), BiH (60, od čega ukupno 57 iz RS-a) i Crne Gore (19). Prema izvještaju iz 2022. godine (od maja 2021. do maja 2022) zabilježena su 693 čina negiranja genocida u javnom prostoru BiH i susjednim zemljama. Prema analizi, najviše ih se pojavljuje u Republici Srbiji (476), u BiH (176, od čega 175 u entitetu Republika Srpska) i Crnoj Gori (27). Zanimljivo je da su i u Republici Hrvatskoj zabilježena dva slučaja negiranja. Prema posljednjem izvještaju u 2023. godini (period praćenja bio je od maja 2022. do maja 2023. godine) zabilježeno je 90 činova negiranja genocida.
Milorad Dodik – od priznanja do negiranja
Iako ranije poznat kao prvi među srpskim liderima koji je priznao genocid u Srebrenici na TV-u 2008. godine, danas je glavni negator genocid. Trenutni predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik u istupima za medije samo tokom ove godine 11 puta je negirao genocid, govoreći kako će radije „“ići u zatvor nego priznati nešto što se nije dogodilo“ i da „(u Srebrenici) se nije desio genocid, to znamo svi ovdje u Republici Srpskoj” zatim, obračunavajući se s političarem Bakirom Izetbegovićem, u izjavi za medije govorio je da „Ne postoji genocid. To postoji u njegovoj glavi. Ali, ne postoji genocid o kome on govori. RS je legalna i legitimna.“ Ovo su samo neki od primjera njegovog negiranja genocida u ovoj godini.
U 2021. godini, prema izvještaju, Dodik je osam put negirao genocid u Srebrenici, a u 2022. zabilježen je čak 31 čin negiranja genocida od strane njega, a u oba slučaja zauzeo je prvo mjesto top negatora genocida.
Poznato je da je Dodik tokom posljednjeg balkanskog procesa Haškog tribunala 2021. godine, kada je pravosnažno osuđen Ratko Mladić na doživotnu kaznu zatvora, podijelio fotografiju praćenja izricanja presude i sve nazvao pravljenjem „mita o genocidu koji se nije dogodio“.
“Želim da izjavim saučešće svih žrtvama u ovom ratu, žao mi je što se ovakav jedan događaj desio. Na ovaj način kroz presude pokušava se da se napiše neka druga istorija u kojoj su Srbi negativci. Sve češće nalazimo osporavanja RS i pokušaje da se RS pripišu i da se poveže sa presudama ovog tipa. Ja to odbacujem. Još važnije je da nastavimo našu političku borbu za očuvanje RS i njene automije u skadu sa Dejtonom, da odbacimo nepravdu međunarodnog faktora”, izjavio je Dodik.
Miodrag Linta
Linta je narodni poslanik u Skupštini Srbije i predsjednik Saveza Srba iz regiona. Zajedno sa Dodikom spada u listu top negatora genocida u Srebrenici gdje je u posljednje tri godine čak 26 puta negirao genocid u Srebrenici.
On je navodio kako je „pitanju propaganda zapadnih centara moći čiji je cilj da se u svetskoj javnosti dodatno opravda “najbezočnija laž” da su Srbi bili agresori i zločinci, a Bošnjaci nevine žrtve koji su vodili “oslobodilački rat”“.
Njegovo izjave prenosio je i Javni servis Radiotelevizija Republike Srpske unatoč Zakonu o zabrani negiranja genocida.
Branimir Kojić
Kojić je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a, a u posljednja dva izvještaja Memorijalnog centra zabilježeno je 15 slučajeva njegovog negiranja genocida u Srebrenici. On je čak nakon posljednjeg izvještaja u augustu ove godine u javnosti kazao da će ‘tražiti zaštitu za sebe i svoju porodicu’ Miloradu Dodika zbog, kako je kazao, ‘stavljanje mete na čelo’.
U ranijim istupima za medije, Kojić je govorio kako “Bošnjaci i političko Sarajevo, na čelu sa SDA, ne žale novca, niti prezaju od bilo kakvih međunarodnih skandala kako bi uspjeli u nametanju svog viđenja dešavanja u Srebrenici. Ovo je izborna godina i Bakir Izetbegović i njegovi “trabanti” će još jače potencirati priču o navodnom genocidu da bi dobili izbore, a time i šansu da nastave plan udaranja žiga “genocidnosti” srpskom narodu”. On je 2021. godine poručio da „javno kažem da u Srebrenici nije bilo genocida. Republika Srpska nije genocidna, javno kažem da je Ratko Mladić heroj”.
Aleksandar Vulin (direktor BIA-e), Miloš Jovanović (predsjednik Demokratske stranke Srbije), Dragomir Anđelković (politički analitičar iz Srbije), Emil Vlajki (politički analitičar i bivši potpredsjednik Republike Srpske), Gideon Grajf (izraelski historičar), Aleksandar Vučić (predsjednik Srbije), Radovan Kovačević (parlamentarac u Parlamentarnoj skupštini BiH ispred SNSD-a), Nenad Kecmanović (nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine), Vladislav Jovanović (srbijanski diplomata), Milivoje Ivanišević (učestvovao u odbrani Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića), Vojin Pavlović (predsjednik udruženja Istočna alternativa), Goran Petronijević (pred MKSJ zastupao Radovana Karadžića i Veselina Šljivančanina) samo su još neka od imena koja su se našla među ‘istaknutim’ individuama koje su u javnom prostoru negirala genocid u Srebrenici u posljednje tri godine monitoringa i analize.
U 2023. godini kao novo lice na sceni negiranja genocida pojavljuje se i trenutni predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. On je četiri puta negirao genocid u Srebrenici, pokušavajući ga relativizirati.
Izvještaj je citirao Milanovićevu izjavu iz novembra 2022. u kojoj je polemizirao s članicama udruženja „Majke Srebrenice“, kazavši kako su to stare žene koje su se držale dostojanstveno i za koje se nada “da nisu pale u kliješta beskrupuloznih utilitarističkih muljatora iz Sarajeva”.
“Ako jesu, bit će mi jako žao. Ali što je problem? Ja nikada nisam negirao razmjere ubojstva i masakra u Srebrenici, to mi ne pada napamet. To je kao da netko negira Holokaust kao takav. Ali pravne kvalifikacije, to je nešto drugo”, kazao je tada Milanović.
“Imam potrebu govoriti o tome šta je genocid i šta treba biti genocid i gdje je granica, jer zapamtimo to je politička metrika. Dakle, politička je metrika šta je genocid. To je u jednom trenutku grupa ljudi odredila, a druga grupa ljudi presudila. To nije prirodni zakon. Padanje kiše možemo objasniti svim fizikalnim i hemijskim parametrima”, navodio je ranije Milanović.
Uprkos postojanju Zakona o zabrani negiranja genocida do danas Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida u Srebrenici, unatoč javnim i direktnim istupima političarima u njegovom negiranju.
